Vijesti

DAVNO OSMIŠLJENI SCENARIJ: Dodikove igre (bez) granica, EUFOR budno prati sigurnosnu i političku situaciju u BiH

Međunarodna zajednica osudila je prijetnje osamostaljivanjem RS-a i uspostavom „službe za nadzor entitetske granice“. Prema nekim analitičarima, sve je to dio davno osmišljenog scenarija.

Višegodišnje pozivanje Milorada Dodika na „izvorni Dayton“ i prijetnje osamostaljivanjem bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) poprimaju konkretne obrise najavom uspostavljanja policijske službe za „nadzor entitetske granice“ i prijedlogom drugom entitetu – Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) za „mirno razdruživanje“. Te su najave izazvale brojne reakcije i osude međunarodnih zvaničnika. Svaka uspostava bilo kakve službe za nadzor međuentitetske linije razgraničenja ugrozila bi slobodu kretanja koja je zagarantovana Daytonskim sporazumnom, kaže za DW vojni analitičar Nedžad Ahatović.

„EUFOR je po Daytonskom sporazumu nadležan da osigura mir i stabilnost i onemogući svaku organiziranu formalnu ili neformalnu naoružanu ili nenaoružanu formaciju da remeti slobodu kretanja između bh. entiteta“, kaže Ahatović. Ako EUFOR iz formalno pravnih razloga ne može ostvariti svoju misiju, domaće institucije moraju osigurati nesmetan protok ljudi i roba na teritoriji cijele države BiH, smatra sagovornik DW-a. „Ako je EUFOR spriječen, onda Predsjedništvo BiH, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo odbrane kao i agencije SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) i OSA (Obavještajno-sigurnosna agencija) po službenoj dužnosti moraju osigurati slobodu kretanja“, kaže Ahatović.

Ne može biti blokada u provođenju zakona?
On isključuje mogućnost eventualnih blokada u procesu odlučivanja u spomenutim službama ili ministarstvima.

„Ako bi kadrovi koje je postavio Dodik pokušali spriječiti ministarstva ili agencije u vršenju zakonom propisanih dužnosti, onda bi za provođenje zakona bili odgovorni njihovi zamjenici, a svi oni su se obavezali da će štititi Ustav i zakone države BiH, a ne pobunjene entitete ili njihove samozvane lidere“, kaže Ahatović.

Sagovornik DW-a podsjeća da su i uoči rata devedesetih godina kadrovi lojalni ratnom zločincu Radovanu Karadžiću napustili republičke (bosanskohercegovačke) institucije i(ili) pokušali spriječiti njihovo djelovanje blokadama ili uspostavom paralelnih službi.

To je scenarij koji velika većina građana u BiH ne priželjkuje. EUFOR, koji „podržava partnere u institucijama BiH u održavanju bezbjednog i sigurnog okruženja“, trenutno nema informacija o promjeni sigurnosne situacije u BiH. Iz EUFOR-a je za DW rečeno da ne komentiraju politička pitanja, ali da u skladu s mandatom prate aktivnosti koje bi mogle uticati na sigurnosnu situaciju.

EUFOR prati situaciju
„EUFOR budno prati sigurnosnu i političku situaciju u BiH. I dalje pomno pratimo sve aktivnosti koje mogu uticati na sigurnosnu situaciju. EUFOR nije uočio niti procijenio bilo kakvu promjenu sigurnosne situacije“, kaže u pisanoj izjavi za DW portparol EUFOR-a Emer Kelly. On napominje da EUFOR nastavlja saradnju s lokalnim vlastima u svim dijelovima BiH. „EUFOR pokazuje agilno prisustvo u cijeloj zemlji i provodit će rutinske patrole širom BiH kako bi uvjerio sve zajednice u naše prisustvo i poboljšao našu svijest o situaciji“, kaže Kelly.

Kako je novu krizu u BiH prouzrokovalo neprihvatanje odluka Ustavnog Suda BiH o državnoj imovini, oglasio se i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt. On je kazao kako „nisu tačne tvrdnje da je pitanje vlasništva nad državnom imovinom već riješeno u Daytonu“. „Radi se o suštinskom pitanju koje tek treba riješiti u ovoj zemlji“, rekao je Schmidt odgovarajući na tvrdnje Milorada Dodika da, prema Daytonskom sporazumu, državna imovina pripada entitetima.

Christian Schmidt: „Granice unutar BiH ne postoje“
„U pogledu procesa koji će dovesti do rješenja, potrebno je razgovarati o ovom pitanju na tehničkom i pravnom nivou, što će voditi ka prihvatljivim i održivim rješenjima za pitanje raspodjele imovine između države, entiteta, Brčko Distrikta, kantona i općina“, napomenuo je Schmidt. U vezi s najavama formiranja „službe za nadzor entitetske granice“ i ponovljenim prijetnjama otcjepljenjem RS-a, Schmidt podsjeća da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i pravno postoje samo na osnovu daytonskog Ustava. „Granice unutar BiH ne postoje i nikakve prepreke u pogledu slobode kretanja u BiH nisu prihvatljive“, kategoričan je Schmidt. On je pozvao na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH koje su „su konačne, obavezujuće i moraju se provoditi“.

Osude Dodikovih najava stižu i iz Američke ambasade u BiH. „RS je entitet u BiH i ne postoji izvan BiH, a prema Ustavu BiH, ni entitet niti bilo koja druga administrativna jedinica nižeg nivoa nema pravo na otcjepljenje ili ujedinjenje s drugom državom“, objavila ja Ambasada na Twitteru, uz nedvosmislenu poruku predsjedniku RS-a. „Milorad Dodik je u krivu ako misli da će Sjedinjene Američke Države stajati po strani dok on gura BiH u sukob. Sjedinjene Države će štititi BiH i osigurati da se održi njen suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter“, saopćila je Ambasada SAD-a.

Dugi spisak Dodikovih želja
Milorad Dodik i njegov SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) otišli su korak dalje u prijetnjama otcjepljenjem RS-a i blokadi državnih institucija. Dodik povlači kadrove SNSD-a iz nadležnih tijela za saradnju BiH sa NATO-om, uprkos zakonskoj obavezi (Zakon o službi u Oružabim snagama BiH) prema kojoj BiH treba poduzeti sve mjere radi pristupanja NATO-u. Iz parlamentarne Komisije BiH za saradnju sa NATO-om povučen je predstavnik SNSD-a, dok je zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović „obustavio saradnju“ sa NATO-om. Dodik, također, traži da se sudije iz RS-a povuku iz Ustavnog suda BiH nakon čega bi odluke tog Suda bile „nevažeće na području RS-a“. O tome u Banjaluci u srijedu (26. aprila) raspravljala i Narodna Skupština RS-a. Dodik insistira na povratku „izvornom Daytonu“, odnosno ukidanju ministarstava sigurnosti i odbrane, državnih sigurnosnih agencija, Oružanih snaga BiH, Suda i Tužiteljstva BiH. Inače, za formiranje spomenutih institucija RS je ranije dala svoju saglasnost u Parlamentu BiH.

Politički analitičar Slavo Kukić za DW kaže da su svi potezi koji se već godinama povlače iz Banjaluke „dio osmišljenog scenarija“. „Ako se posmatra vrijeme od 2010. godine, može se reći da Milorad Dodik danas i sve ove godine radi samo ono što je decidno navedeno u Memorandumu 2 Srpske akademije nauka i umjetnosti. Tamo piše da treba negirati BiH a preferirati RS, da treba onemogućavati i urušavati čak i sportska društva na nivou države BiH“, kaže Kukić.

Dodik pred Vučićem: „RS i Srbija će biti jedna država“
On podsjeća da je nedavno u Donjoj Gradini, prilikom obilježavanja godišnjice stradanja žrtava u ustaškom koncentracijskom logoru Jesenovac, to postalo „više nego očito“. „A ono što je očito jeste da je Milorad Dodik operativac, a da je glavni mozak u Beogradu. Dodik je, pred Aleksandrom Vučićem koji je također bio u Donjoj Gradini, ponovio da su Srbi jedan narod i da će ‘RS i Srbija biti jedna država’. Vućić na to nije verbalno reagirao, ali je Dodikovo izlaganje pratio s očitim simpatijama. U cijeloj toj priči samo je jedan ohrabrujući detalj – Dodik nije uspio pridobiti kompletnu opoziciju“, kaže Kukić.

Opozicija u RS-u predvođena SDS-om (Srpska demokratska stranka) i PDP-om (Partija demokratskog progresa) nije se odazvala Dodikovom pozivu da se sudije iz RS-a povuku iz Ustavnog suda BiH niti pozivu za formiranje „službe za nadzor međuentitetske granice“, jer smatra da je riječ o političkoj igri kojom se prikriva loše finansijsko stanje u RS-u. Neki kritičari tvrde da Dodik svjesno izaziva krizu kako bi od međunarodne zajednice dobio ustupke i novac za otplatu dugova. „Ako su istiniti medijski navodi o visini njegovog bogatstva, onda Dodik bez problema može otplatiti više od pola ukupnog duga RS-a, koji iznosi nešto više od 6 milijardi maraka ili otplatiti ovogodišnja kreditna potraživanja koja dosežu gotovo milijardu maraka“, piše na portalu BN televizije koja je često na meti Dodikovih verbalnih napada.

Namjere Milorada Dodika da prijetnje povlačenjem sudija iz Ustavnog suda BiH i osamostaljivanjem RS-a realizira kroz entitetske institucije osudili su mnogi zvaničnici iz Federacije BiH. Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović odbacio je tvrdnje da je državna imovina „entitetska“ te naglasio da „entiteti nisu bili, nisu trenutno i neće nikada biti države“. Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić kaže da Dodik želi pregovore o imovini i „očajnički mu treba novca, ali da mu je cilj secesija“.

SB

To Top
$(".comment-click-5795").on("click", function(){ $(".com-click-id-5795").show(); $(".disqus-thread-5795").show(); $(".com-but-5795").hide(); }); // Infinite Scroll $('.infinite-content').infinitescroll({ navSelector: ".nav-links", nextSelector: ".nav-links a:first", itemSelector: ".infinite-post", loading: { msgText: "Loading more posts...", finishedMsg: "Sorry, no more posts" }, errorCallback: function(){ $(".inf-more-but").css("display", "none") } }); $(window).unbind('.infscr'); $(".inf-more-but").click(function(){ $('.infinite-content').infinitescroll('retrieve'); return false; }); if ($('.nav-links a').length) { $('.inf-more-but').css('display','inline-block'); } else { $('.inf-more-but').css('display','none'); } // The slider being synced must be initialized first $('.post-gallery-bot').flexslider({ animation: "slide", controlNav: false, animationLoop: true, slideshow: false, itemWidth: 80, itemMargin: 10, asNavFor: '.post-gallery-top' }); $('.post-gallery-top').flexslider({ animation: "fade", controlNav: false, animationLoop: true, slideshow: false, prevText: "<", nextText: ">", sync: ".post-gallery-bot" }); });