Manipulacije Bošnjaka u službi Čovića, ‘legitimnost’ nije brana velikosrpskim težnjama

Share

Tweet

Share

Share

Email

Comments

Piše: Ernad Metaj

Nije “pljuvanje” međunarodne zajednice iznošenje jasnih stavova protiv uvođenja novih diskriminacija u Ustav F BiH i Izborni zakon koji bi se odlučio kada bi OHR nametnuo svoj prijedlog za koji je i visoki predstavnik priznao da je to jedna od opcija na stolu. Nisu problem BiH patriotizam i borba za građansku BiH, problem je politički poltronizam kojim se pojedini bošnjački političari zalažu za međunarodnu zajednicu u pokušaju da izdajom demokratskih principa priskrbe sebi poziciju lojalnog partnera HDZ – u.

Takvim postupcima dio bošnjačke politike postaje saučesnik ideologije koja preko portala lojalnih HDZ-a crta metu na leđima Hrvata koji nisu njihovi članovi i koji su ostali da žive u multietničkim sredinama kao što je Tuzla, Sarajevo, Zenica i drugi gradovi u kojima HDZ nije dio vlasti. . Na to je jasno upozorio delegat u Domu naroda F BiH Boris Krešić (DF) iz Tuzlanskog kantona kojem nije i nikada neće biti jasno da unatoč zajedničkim precima on nije legitiman Hrvat kao netko iz HDZ-a. Njegovo pravo je da se bori za svoje dostojanstvo, za ono u šta vjeruje, a to je građanska BiH.

Diletantski je opravdavati svoju ljubav sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem kojom se Bošnjaci guraju u geto navodnom brigom za dobre odnose s Izraelom. Kao dan je jasno da se radi o lažnoj zabrinutosti jer dušebrižnici svojom politikom i dalje pristaju na diskriminaciju bosanskohercegovačkih Jevreja koji su kao i svi ostali što ne žele biti diotorske podjele u BiH svrstani u Ostale. Oni koji svoje političko djelovanje isključivo svode na kritiku lidera SDA Bakira Izetbegovića i lidera DF-a Željka Komšića u svojim istupima u pravilu zaborave presude Europskog suda za ljudska prava kao pravni temelj na kojem bi trebalo počivati ​​na svim budućim izmjenama Ustava i Izbornog zakona.

Ne žele oni čuti predsjednika Jevrejske zajednice u BiH Jakoba Fincija kada kaže da nije siguran da li je dokument koji se pojavio iz izraelske ambasade u Albaniji zvaničan stav te države jer je u toku uspostava nove vlade.

– Pasusi memoranduma koji je poslala Ambasada Izraela pomalo su kontradiktorni jer se na početku kaže da se poštuje Dejtonski sporazum i Ustav koji imamo ali da bi ipak trebalo nešto promijeniti. Spominju tu presudu među kojima je i Sejdić-Finci i onda na kraju dodaju da je prijedlog koji daju Hrvati, odnosno HDZ, prihvatljiv, istaknuo je Finci.

Njegov stav je da bi ambasada Izraela trebala pojasniti svoj stav, kao što bi zagovornici „legitimnog predstavljanja“ trebali objasniti zašto u Izraelu nisu lobirali za poboljšanje loše ekonomske suradnje sa BiH.

Posebno je zanimljivo da se protivnici Komšića i Izetbegovića počinju zaklinjati u Katoličku crkvu kao mogućeg spasioca BiH. Prizivanje vjerskih zajednica u rješavanje političkih odnosa prvo je grubo urnisanje principa sekularnosti BiH, a druga zlonamjerna zamjena teze kojom se želi izbrisati sjećanje da su pod krinkom religije vršeni strašni zločini. S obzirom na trenutno stanje u BiH diskutabilna je i obori teza da bi bez podilaženja Briselu, Vašingtonu, jevrejskom lobiju BiH postala ranjiva prema velikosrpskim aspiracijama. Znači li to da su nestale velikohrvatske aspiracije i da se umišlja savezništvo Dodika i Čovića. BiH je od Dejtona do danas u pat poziciji a srpska i hrvatska politika uporno tvrde kako međunarodna zajednica jedino sluša Bošnjake.

Zanimljivo je da se na političku scenu pokušava vratiti i grobar socijaldemokracije u BiH Zlatko Lagumdžija. I on se nameće kritikom Izetbegovića i Komšića, a utemeljena je samo na osveti. Prvom jer mu nije uslišio molbu da bude ministar vanjskih poslova, a drugom jer mu je preoteo popularnost.

Podršku Lagumdžiji daju i njegovi novi jurišnici koji kao argument promašenih politika SDA i DF-a vide u činjenici da muslimani iz Albanije i sa Kosova ne koriste zapaljivu retoriku prema Zapadu. Zapanjujuće je elementarno nepoznavanje odnosa u tim zemljama posebno u Albaniji gdje etnička pripadnost nema dominantnu ulogu, jer su njeni građani prije svega Albanci. Takvim se istupima i dalje proteže da u BiH samo legitimni ne budu oni koji žele biti Bosanci i Hercegovci.

NAP