Vijesti

Patološka mržnja Bakira i Denisa vodi HDZ u Predsjedništvo, Komšićevi glasači će se demotivizirati

Opći izbori ostali su još tri mjeseca, ali već sada, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH može se reći da će se glavna borba za člana Predsjedništva BiH voditi između Bakira Izetbegovića (SDA) i Denisa Bećirovića (SDP). ) dok će na margini interesa javnosti, pa i interesa glasača ostati borba između Željka Komšića i HDZ-ove kandidatkinje Borjane Krišto.

Antagonizam između Izetbegovićeve SDA i grupacije stranke koje prevodi Bećirovićev SDP najmanje je političke prirode, jer se polemika ne vodi na bazi političkih argumenata. Takva vrsta antagonizma poprima obrise patološke mržnje između dvije društvene grupe, mržnje koja je primjerenija društvenoj atmosferi koja vlada u Velikoj Kladuši između ‘korpusovaca’ i ‘autonomaša’.

Iako je više puta pozivao na obustavljanje zajedljive retorike unutar bosansko – bošnjačkog društvenog političkog faktora, ni sam reisu-l-ulema Husein Kavazović nije uspio u tome. Već godinama traje rasprava lišena bilo kakvih političkih i razumnih argumenata, pri kojoj obje strane građana ne nastoje dokazati tko je bolji, nego tko je gori. Da li je gori federalni ili kantonalni premijer, i tome slično.

Ekipa koja se okupila oko Denisa Bećirovića gledano ideološki i politički, ne slaže se u bilo čemu, osim u mržnji prema Izetbegoviću, dok s druge strane neki od prominentnijih Izetbegovićevih kadrova mrzilački denunciraju sve i svakoga iz drugog tabora.

Pri tome stranke koje sebe nazivaju ‘ujedinjenom opozicijom’ čine vlast na nekom nivou, uključujući i Vladu FBiH što dodatno zbunjuje glasače.

Jednu vrstu nezdrave političke atmosfere primijetili su iu HDZ-u BiH i kandidirali bljedoliku Borjanu Krišto koja ipak kao zajednički kandidat stranaka HNS-a može skupiti 180 tisuća glasova, a nadmašiti Komšića čiji bi se glasovi mogli rasuti na dva spomenuta tabora.

Obzirom na cjelokupnu društvenu atmosferu sa sigurnošću se može reći da atmosfera histerije, patološke mržnje, neracionalne diskusije koja nema veze s politikom ni sa državom, u krajnjem cilju može ponovo na mala vrata uvesti HDZ, jer se u jednoj takvoj atmosferi Komšićevi, prije svega građanski glasači, osjećaju potpuno demotivirano.

Već je u nekoliko vidljiva i dodatna demotivacija Komšićevog biračkog tijela od strane Bećirovićevih i Izetbegovićevih pozadinaca koji provlače tezu o Komšićevom sigurnom reizboru u Predsjedništvo BiH, kako bi namakli dio Komšićevih glasova.

U tome su također aktivni i određeni politički analitičari koji su u tijesnoj, prije svega financijskoj vezi, s pojedinim međunarodnim dužnosnicima koji su uporno gurali HDZ-ov prijedlog izmjene izbornog zakona, a na kraju su pružali i podršku u HDZ-ovom pokušaju da blokira održavanje izbora.

Bilo kako bilo, građani Bosne i Hercegovine će drugog listopada morati odlučiti što je za državu prije. Da li je unutarbošnjački sukob između Izetbegovića i Bećirovića, a bilo kakav ishod ne donosi nikakvu prevagu u odnosu na snagu u Predsjedništvu, ili je za državu preče spriječiti da se HDZ na mala vrata ugura u Predsjedništvo BiH, čime bi Bosna i Hercegovina izgubila, jer je 2 :1 protiv Bosne i Hercegovine je situacija koja može značiti najgore. U protekle četiri godine, s Komšićem se pokazalo koliko je važno da taj omjer bude 2:1 u korist Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o odnosu BiH spram invazije na Ukrajinu i pitanje NATO puta BiH.

(A.Č.Z.)

To Top