DER SPIEGEL: Njemačka rezolucijom o BiH budi bijes Hrvatske i Srbije

Share

Tweet

Share

Share

Email

Comments

Der Spiegel u članku pod nazivom „Protiv nacionalizma“ piše o prijedlogu rezolucije o BiH, čiji je nacrt podnesen u proceduri za usvajanje. Dodaje i kako ona neće naići na odobravanje “ni na Jadranu ni u Srbiji”.

„Sadržaj rezolucije o BiH je eksplozivan“, piše njemački politički magazin Spiegel. „Prijedlog, koji su mjesecima pripremali trojicu zastupnika Adisa Ahmetovića (SPD), Borisa Mijatovića (Zeleni) i Thomasa Hackera (FDP), jasno se protivi etnonacionalnoj politici i zalaže za ‚povijesnu evropsku odgovornost u održavanju mira’ u cijeloj regiji Zapadnog Balkana”, dodaje Spiegel i citira njemačkog parlamentarca Borisa Mijatovića koji kaže: “Želimo poslati signal da nam je u interesu cijela regija, a ne samo BiH.”

Najvažniji zahtjev u nacrtu rezolucije je, po pisanju Spiegla, da savezna vlada”razmisli” o podršci europskoj vojnoj operaciji Althea”u BiH, u kojoj su njemački vojnici sudjelovali do 2012. godine.

„Bundeswehr trenutno ispituje hoće li uskoro poslati dva tima od desetak vojnika u Bosnu. Oni bi sudjelovali u mreži malih izviđačkih jedinica u okviru misije Eufora, raspoređene po cijeloj BiH. Opremljeni samo lakim naoružanjem, ti timovi bi na licu mjesta mogli procijeniti mogu li se tamo razviti sukobi ili da li bi, na primjer, moglo doći do eskalacije tijekom velikih demonstracija. Timovi bi u takvom slučaju tražili dolazak robusnijih jedinica EUFOR-a iz Sarajeva”, pojašnjava Spiegel i dodaje kako je austrijski zapovjednik EUFOR-a izrazio želju za sudjelovanje njemačkih vojnika u misiji Althea kada je njegova njemačka ministarstva obrane Christine Lambrecht početkom maja posjetila Sarajevo.”

Spiegel konstatuje i kako je njemačka vanjska politika dugo vremena jedva posvećivala pažnju BiH. Za razliku od prethodnih njemačkih vlada sastavljenih od demohrišćana i socijaldemokrata, tek je nova vlada u svoj koalicioni sporazum unijela kako „podržava dijalog o normalizaciji Kosova i Srbije uz posredovanje EU, kao i napore za postizanje trajnog mira u BiH, bazirane na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevladavanju etničkih podjela“.

„Rezolucija o BiH je samo dokazana tog dogovora“, citira Spiegel zastupnika Zelenih u Bundestagu Borisa Mijatovića.

Kao razlog zbog povećanog fokusa na BiH, Spiegel navodi pogoršanje situacije u zemlji od kraja 2021. ukazujući kako je državna struktura s brojnim mogućnostima veta krhka i dijelom neučinkovita” a da zahtjevi za otcjepljenjem Milorada Dodika, koji uživa potporu Kremlja, „dodatno destabiliziraju zemlju” .

Stoga se, pojašnjava Spiegel, u prijedlogu rezolucije o BiH, koju su podnijele tri vladajuće stranke u Njemačkoj, „poimenice spominju i oštro kritikuju Dodika i predstavnika ‘nacionalističko-hrvatske’ stranke Dragan Čović: Ponašanje takvih ‘rasističko-nacionalističkih’ političara je smišljeno da uništi Bosnu i Hercegovinu kao državu i domovinu različitih naroda“.

„Ove riječi bi mogle naići na protivljenje unutar EU“, piše dalje Spiegel vodeći kako „Čovićevu stranku i njega sam podržava ultranacionalni hrvatski predsjednik Zoran Milanović“.

Spiegel dalje navodi kako usvajanje rezolucije o BiH u Bundestagu neće naići na „odobravanje ni na Jadranu, ni u Srbiji…, gdje će prijedlog vjerojatno izazvati bijes s obzirom da se obje zemlje pozivaju da se distanciraju od “nacionalističko-separatističkih snaga”. Nabraja i ostale zahtjeve iz rezolucije o BiH: „sankcije protiv osoba, institucija i poduzeća koji potkopavaju ustavni poredak u BiH; jačanje visokog predstavnika, podrška izborima u BiH u jesen 2022., nastavak Berlinskog procesa, intenziviranje projekata razmjene novinara, suradnja među univerzitetima i intenzivniji rad političkih fondacija.” Njemački magazin pri tome naglašava kako bi politički zahtjev za jačanje funkcija visokog predstavnika, koji obnaša bivši njemački ministar Christian Schmidt ,mogao biti politički problematičan”

Na kraju članka, Spiegel se osvrće na predstojeće izbore i reformu izbornog zakona, do koje je moralo doći najkasnije 2009. “kada je Europski sud za ljudska prava konstatovao da je izborni zakon diskriminirajući”, jer se na najvažnije funkcije u Predsjedništvu i Domu naroda mogu birati samo pripadnici konstitutivnih naroda”.

To je, kako piše Spiegel, razlog što se u nacrtu rezolucije o BiH pominje zabrinutost zbog „negativnog utjecaja susjednih država na moguću reformu Izbornog zakona”. „Time se”, kako primjećuje Spiegel, „misli na Hrvatsku, čiji je predsjednik Milanović ulazak u Finske i Švedska u NATO-ovim uvjetima usvajanjem Izbornog zakona u korist Hrvata“.

„Ukoliko Bundestag usvoji rezoluciju o BiH, ona bi se, sa svojim jasnim formulacijama, mogla reflektirati na cijelu Europu. Tome se, u najmanju ruku, nadaju njeni podnosioci”, zaključuje Spiegel.