Nakon što se ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov sastao sa delegacijom iz Republike Srpske, održao je sastanak i sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić odbio je 15. decembra 2020. godine prisustvovati sastanku Predsjedništva s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, dok se isti dan lider HDZ-a susreo sa ruskim ministrom vanjskih poslova, a tokom sastanka razgovarali su o navodnoj obostranoj opredjeljenosti za očuvanju mira u Bosni i Hercegovini.
Četrnaest mjeseci poslije 15. decembra 2020, dana u kojem je Komšić odbio Lavrova zbog nepoštivanja države Bosne i Hercegovine, dok mu se aktuelni predsjedavajućii Doma naroda PS BiH Dragan Čović klanjao, a u svjetlu napada Rusije na Ukrajinu, te u svjetlu HNS-ovih prijetnji o etnoteritorijalnoj reorganizaciji BiH, ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH po HDZ-ov UZP modelu, koji nije suvišno napomenuti, podržava Rusija, čini se opravdanim podsjetiti se poruka koje su tada poslane.
“Ono što smo imali priliku gledati otkako je došao u BiH, po njemu nisu lične poruke već zemlje koju predstavlja. Nedostatak državne zastave na sastanku s Dodikom nije greška protokola. Riječ je o aparatu koji stoji iza njega i savršeno je informisan o svemu. Doživljamo ovo kao vrstu nipodištavanja i negiranja institucija zemlje u koju je došao u zvaničnu posjetu. Izjava u kojoj pozdravlja rezoluciju NSRS koja govori o vojnoj neutralnosti u slučaju prisutpanja jednoj ili drugoj asocijaciji također govori i o tome da je ruski ministar savršeno informisan i iskusno izbjegava činjenicu da takvu vrstu odluke mogu donijeti samo državni organi BiH, odnosno da je BiH donijela odluke koje se tiču njene budućnosti u euroatlantskim integracijama, u odlukama je učestvovao i Dodik s kojim se sastao”, rekao je Komšić na konferenciji za medije koja je upriličena nakon ovog diplomatskog presedana, o kojem su izvijestili skoro svi svjetski mediji.
S druge strane, Čović je upoznao ruskog ministra s političkim prilikama, pri čemu je naglasio izmjene Izbornog zakona BiH kao imperativ i garant ravnopravne budućnosti, te kazao kako politički dijalog ne može funkcionirati bez legitimnih predstavnika i konsenzusa. “U svjetlu 25. godišnjice Daytonskog sporazuma, dužnosnici su naglasili obostranu predanost očuvanju mira i stabilnosti u BiH. Istaknuta je važnost zaštite ustavnopravnog poretka, čime će se doprinijeti dugoročnoj stabilizaciji unutarnjih prilika i osiguravanju socio-ekonomskih i integracijskih pomaka. Osobito važnom je istaknuta činjenica kako tri konstitutivna naroda moraju biti apsolutno ravnopravna, te da se prava konstitutivnih naroda ne smiju nijekati”, navodi se.
U razgovoru o bilateralnim odnosima, ponovno je naglašena predanost Ruske Federacije, članice Vijeća za provedbu mira, unutarnjoj stabilizaciji BiH i dugoročnom razvijanju BiH kao suvremenog europskog društva.
(NAP)
$(".comment-click-1161").on("click", function(){
$(".com-click-id-1161").show();
$(".disqus-thread-1161").show();
$(".com-but-1161").hide();
});
// Infinite Scroll
$('.infinite-content').infinitescroll({
navSelector: ".nav-links",
nextSelector: ".nav-links a:first",
itemSelector: ".infinite-post",
loading: {
msgText: "Loading more posts...",
finishedMsg: "Sorry, no more posts"
},
errorCallback: function(){ $(".inf-more-but").css("display", "none") }
});
$(window).unbind('.infscr');
$(".inf-more-but").click(function(){
$('.infinite-content').infinitescroll('retrieve');
return false;
});
if ($('.nav-links a').length) {
$('.inf-more-but').css('display','inline-block');
} else {
$('.inf-more-but').css('display','none');
}
// The slider being synced must be initialized first
$('.post-gallery-bot').flexslider({
animation: "slide",
controlNav: false,
animationLoop: true,
slideshow: false,
itemWidth: 80,
itemMargin: 10,
asNavFor: '.post-gallery-top'
});
$('.post-gallery-top').flexslider({
animation: "fade",
controlNav: false,
animationLoop: true,
slideshow: false,
prevText: "<",
nextText: ">",
sync: ".post-gallery-bot"
});
});